Sabtu, 14 April 2012

Sistema SCADA


Konhesementu kona sistema SCADA
SCADA ne’e  sistema ida nebe laos teknologia  particular maibe hanesan apliksaun ba sistema elektrika. SCADA ho liafuan naruk mak  Supervisory Control And Data Acquisition , aplikasaun Elektrika hotu  atu halo deteksaun data sira  nebe akontesi iha teknologia Elektrika loro-loron nian nebe ho objetivo mak  kontrola failansu,  short circuit, overload no seluktan . 
Aplikasaun SCADA fahe element rua mak tuir mai ne’e
1.      Prossesu , sistema nebe atu detekta hanesan Gerador (Power Plant), Lina de Komputer, sistema lampu trafiku, sistema transmisaun, telephone, no seluk tan.
2.      Lina sasan elektika no  sensor  nebe kontrola komponente hotu iha sistema laran;  example mak hanesan  power plant.
Dala barak ema husu SCADA ne’e uja iha nebe???
Ita bele uja SCADA atu oinsa bele halo kontrola sasan Elektrika oin-oin. Aktualmente ema uja hodi kontrola lalaok  industria (Produsaun) automatikamente, ne’e ajuda / troka  trabalhadores hodi servisu tanba SCADA servisu akurasaun no efisensia a’as . E nune’e mos sasan industria sira ne’e lori ema ba mate se wainhira la  ih konsentrasaun konsekuensia bo’ot ba ema nia moris. Faktores hirak ne’e mak tenke uja duni sistema ida ne’e. Por example; Scada uja ba : 
v  Produsaun, Transmisaun, no distribusaun elektrika: Atu kontrola korrente de elektrika, voltage, operasaun Circuit Breaker, no halo mate / halo moris Power Grid.
v  Tangki be / turbine be : SCADA nia funsaun mak atu kontrola  forsa be (Kontrola Governor) , Reservoir, Pipa no seluk tan.
v  Kontrola HVAC, lampu dalan.

Funsaun SCADA mak:
1.      Bele fo assesu ba sasukat prossesu importante ba kuantidade iha nebe deit la detemina tempu.
2.      Bele detekta no hadia error ih sistema ho lalais
3.      Bele hatudo no halo lakon failansu (bottleneck)  nebe inefisiensia.
4.      Bele kontrola prosessu nebe ho kompleks bo’ot. 
                               
Tan ne’e mak SCADA fo informasaun atu kontrola ka konfigura sistema. SCADA ne ‘e kontrola ho sensor nebe tau iha fatin nebe mak mak atu kontrola. Sensor bele tau barak – barak tanba wainhira ita tau sensor barak  mak nia detekta error detalhado no ho Real-Time. Ho Sistema SCADA, it abele halo buat barak nebe baratu e sussesu, tanba area nebe luan ita bele bele kontrola deit iha centro (ex. Mak bele halo mate ka halo moris sistema ho computer la precisa ba fatin sistema tau ba).
Oinsa SCADA bele servisu, ne’e la halai ses husi komponente  4 maka hanesan:
1.      Aquisasaun Data
2.      Komunikasaun Data
3.      Rekonstrui Data]
4.      Kontrola Prossesu

Buat sira ne’e hotu servisu tanba ajuda husi  komponente sira ne’e:
1.      Sensor ( bele analog no bele digital) no relay control nebe liga direitamente ho aktuator sistema nebe atu kontrola.
2.      Remote Telemetry Units  (RTU) ne ‘e  hanesan unit computer ida nebe tau iha fatin ida, no RTU bele tau hamutuk data lokal husi sensores nebe mak ita monta ona, sensores sira ne’e haruka data hotu ba kedas RTU, depois mak RTU for resposta data error iha nebe (Computer).
3.       Unit master SCADA  ne’e  komputter nebe uja atu reconiza data  iha sentru sistema SCADA tau ba. Unit Master SCADA ne’e servisu automatikamente  kontrola data ida nebe sensores haruka ba nia.
4.      Lina de komunikasaun  hanesan medium ba Unit Master SCADA no RTU iha computer.
 

Selasa, 12 April 2011

Energia husi be

Iha Uai-Olu be matan barak no  permanente, mota tun husi foho Venilale ho be iha wai-oli hamutuk tiha iha fatin ida nebe be halai sulin hamutuk nia as quase 25 metrus. iha nebe be la maran husi tempu udan to'o fali bai-loron
Ita logika deit se wanhira be ne'e  ita halo tanki no tau iha fatin ida, ita bele hetan energia Mikro hidro nebe bele fo energia ba povo Uai-Oli tomak, tanba turbine ne'e sasan ida nebe bele transforma energia mekanika husi be sai energia torsi/ dulas nebe  fo out come dulas generator, pompa no sasan seluk-seluk.
Fatin ida ne'e forsa be nebe bot atu bele hari'i mikrohirdro (turibine be) nebe fo beneficio bo'ot ba povo Uai-oli.
Importante liu iha fatin neba mak:
1. Potensia be nebe bo'ot eh permanente.
2. Technologia nebe expertu bele kapacita to tinan barak
3, Eficiencia nebe as (  porsentu 70-85)



Spesifikasikasau  teknisia : 
Ita bele uza   formula nebe  iha okos, bele hetan kapasita nebe specifika liu atu hari'i Energia Mikro hidro.
P = r x g x Q x H x eff (Watt) 
 
Por Exemplo spesikasau teknisia mak  DASTEL 400CF.

DASTEL 400CF 
Net Head Hnet meter 10 15 20 30 40 
Debit Q m3/s 0,61 0,75 0,86 1,10 1,22 
Diametro Runner  bele 0,40 0,40 0,40 0,40 0,40
Ns (dulas)  Rpm 315 386 446 546 630
Power Ps kW 42 78 119 229 338
Efisiensia  71 0,71 0,71 0,71 0,71 
Diametro  pipa Dia in 35 38 41 47 49
Tipe seluk mak DASTEL 100,150 dan 200CF. no seluk tan 

Be iha neba ita bele hari'i  energia Mikro Hidro  no bele hadia povo Uai-Oli nia moris tempu oin mai. Se karik povo neba fo oportunidade no fo licensa atu compania tama neba atu koko be ne'e nia forsa. Depois tau Turbine saida?
se ki'ik taun ita bele tau turbin Mikro HIdro nian se forsa bo'ot taun Hanoin hari'i turbine seluk ona........................
 


Sabtu, 09 April 2011

Lingua de Uai-Oli

 Lian ne'e mai husi lingua  Tetun katak sasan nebe kona buat ruma, ka ema hakilar, kualia,no buat seluk tan.
Lian ne saida los???
Ingles dehan Language, language can be defined as a socially shared combinations of those symbols and rule governed combinations of those symbols.
Portugues dehan lingua" lingua  é uma língua românica, flexiva que se originou no que é hoje a Galiza e o norte de Portugal, derivada do latim vulgar falado pelos povos pré-romanos que habitavam a parte ocidental da península Ibérica.
Iindonesa dehan Bahasa, bahasa adalah suatu alat komunikasi antara anggota masyarakat berupa simbol bunyi yang dihasilkan oleh alat ucap manusia.
Makasae dehan sobu . sobu were  nai a  nai galu fi ma ana gi turu kai isi wali'i e fi kumprende.
Ita bele fo resumo katak lian ne'e sasan nebe ema uza atu komunika ba malu liu husi simblo lian nebe sai husi ita ema nia ibun no ema seluk bele rona.

Funsaun lian iha sociadade:

1. Sasan Nebe uza atu komunika ba malu entre ema nain rua ka ema barak
2. Sasan nebe uza atu servisu hamutuk entre ita ema moris.
3. Sasan nebe bele identifika ita nia an, katak ita ne'e mai husi nebe. no seluk tan.


Iha Uai-Oli lingua nebe povo uza atu comunika ba malu mak lingua de Makasae. lingua ida ne'e povo uza sai hanesan lian basar ( Marketing Language).   Maibe dala ruma mos sira komunika malu ho lingua Tetun, Tanba povo hatene katak Lian Tetun ne'e lian ofisial  ba Nasaun RDTL.
 Lingua Makasae ne'e  barak liu koalia mak iha  Distrito Baucau, Viqueque no oiuta mak iha Distrito Lospalos.

Iha Uai-Oli lian Makasae povo uza mos ba tradisaun hanesan hamulak ba bei ala sira lulik no mos ba Maromak pessoalmente.  Ida ne'e hatudo duni makasae mos hanesan identidade  ba rai Uai-oli.


Hau hein katak Maluk makasae sira bele Sharing Lian ida ne'e para kompleto liu tan

Makasae is Makasae never Give up...........................

Rabu, 30 Maret 2011

Ponte de Natureza

Ponte de Natureza ne'e tuir istoria avon sira dehan tempu uluk ema maun no alin husi familia Uai-Oli nian.
sira nain rua halo natar iha mota sorin, kalan ba daadauk udan tau mota sae liu la diak, depois nia alin husu ba maun, ita precisa saida mak ita bele hakur mota para ba uma, maun nervosu deit dehan ba alin: o ba nani ba uma ba hau  toba  iha ne'e deit ona . rai kalan ba bebeik sira tur hela udan okos, malrin los. tekir-tekin alin halai ba besik mota no tau ai ida baku husi mota sorin to'o mota sorin konsege sira tuir ai ne'e, no sira ba duni uma.
dadersan fila ba natar teki-tekir ai ne'e ponte ida, nebe agora hanaran Ponte de Natureza. Natueza ne'e sira ohin loron  conhecido iha mundo tomak, naran ne'e ema uai-oli oan sira mak lori lemo-lemo ba rai selu-seluk.
Turista husi rai oin-oin mak ba visita  ne'e, sira hakarak duni atu hare ponte ida ne'e tanba ne'e buat foun ba sira.
Ponte de Natureza ne'e fatin turista no ida ne'e bele fo beneficio ba povo Uai-Oli. Atu diak liu tan halibur hamutuk para hadia fatin ida ne'e.
Istoria ne'e seidauk perfeitu tamba link husi ema ida deit. hau sei buka hatene diak liu tan istroia ne'e liu husi avon sira iha Uai-Oli neba. No maluk sira nebe hatene istoria ne'e hau husu bele hato'o para ita halo kompleto liu tan .............. Natureza nafatin Natureza  ema ida sei la sama nia.......... Hakilar ba mundo katak Natureza ne'e rikosoin Povo Uai-oli nian.........